Rođen u Ivanić Grad-u 19tog veljače 1895 godine. Preminuo u Londonu, V B, 9tog sječnja 1988 godine.

Gimnaziju završio u Zagrebu te doktorirao pravo u Beču i Budimpešti.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/44/Juraj_krnjevi%C4%87_1939.jpg

Juraj Krnjević, 1939. godine.

1919 god. vratio se u Hrvatsku te odmah stupa u HPSS i postaje jedan od najbližih suradnika Stjepana Radiča. 1925 god. skupa sa Radičem i drugim bližim suradnicima završi u zatvoru. 1930 god. nalazi se u emigraciji i boravi u Ženevi, a često putuje u Pariz i London. U Saltsburgu 1930 g. sudjelovao na sastanku Vlatka Mačeka, Ante Paveliča, Augusta Košutiča. Tema sastanka je bila koordinacija akcija u inozemnstvu, prvenstveno u Italiji, Francuskoj i Engleskoj.

Kao predstavnik Vlatka Mačeka održava vezu sa zapadnim demokracijama te često dolazi u sukob sa ustaškom emigracijom koja se orijentirala prema režimima Italije i Njemačke. Kao pravi domoljub borio se da minimalizira utjecaj jedne i druge extremne politike.

Maček, u svojim memoarima navodi da ga je Krnjević upozoravao na neizbježivi rat, ter da ga je taj čin potekao na sporazum sa Cvetkovičem.

Kada je Njemačka napala Poljsku, Krnjević se vrača u Hrvatsku te postaje glavni tajnik HSS-a. Kada je Njemačka napala Jugoslaviju, Maček napušta vladu, zamjeni ga Krnjević na mjesto predsjednika Vlade 8 travnja 1941god. Tada cijela Vlada Jugoslavije odlazi u emigraciju, tako i Krnjević kao predstavnik HSS-a. Maček ostaje u Hrvatskoj te pozove narod na poslušnost novom NDH režimu.

U Londonu Dr. Krnjević je bio u stalnom sukobu sa srpskim članovima Vlade i ne umorno nastojao da barem zapad, nakon završetka rata, garantira hrvatima državu u granicama Banovine Hrvatske. Pregovara i vjeruje da če se demokratske sile iskrcati između Dubrovnika i Makarske, te šalje upute kako HSS treba djelovati da bi uvjerili zapadne sile da je Hrvatska na njihovoj strani. Međuvremeno stvari se razvijaju na velikoj sceni. 1943g Krnjević i dalje želi uvjeriti saveznike da je HSS i dalje legitimni predstavnik Hrvatskog naroda. Međutim, saveznici su odlučili da HSS nema pouzdanu snagu, dok je partizanski pokret jačao. U isto doba, kako je izjavio engleski izaslanik u Jugoslaviji, Fitzroy Mc Clean, ni HSS ni četnici nisu pouzdani niti imaju snagu, ter je na Teheranskoj konferenciji 1og prosinca 1943god. odlučeno o podršci Titovih partizana.

Pod pritiskom Britanaca, kralj Petar reorganizira Vladu. Domoljubni Krnjević te Juraj Šutej gube utjecaj i zamjenjeni su Šubašičem koji vjeruje u kompromise, ter mu se daje zadatak da sklopi sporazum s Titom. Šutej prihvati Šubašičev zadatak dok Krnjević odbija ikakvu suradnju i optužuje Šuteja da nema podršku HSS-a. Poslje rata, Krnjević nastavlja organizirati ogranke HSS-a po svijetu uz punu podporu Dra. Vlatka Mačeka.

Nakon Mačekove smrti, Krnjević postaje predsjednik HSS-a zalagajuči se podpuno za samostalnu Hrvatsku.

Moja je velika čast što sam upoznao pok. Dra. Krnjeviča i u mnogo rasprava bio svijedok njegove odanosti hrvatskom narodu i ideji neovisne demokratske Hrvatske države. Hvala mu na ne sebičnoj borbi kroz cijeli svoj život, za svoje i naše ideale. Slava mu!

Josip (Bepo) Cecić