Rođen u Ivanić-Gradu 19. veljače 1895. godine. Preminuo u Londonu, V. B., 9. siječnja 1988. godine.
Gimnaziju završio u Zagrebu te doktorirao pravo u Beču i Budimpešti.
Juraj Krnjević, 1939. godine.
1919. god. vratio se u Hrvatsku te odmah stupa u HPSS i postaje jedan od najbližih suradnika Stjepana Radića. 1925. god. skupa s Radićem i drugim bližim suradnicima završi u zatvoru. 1930. god. nalazi se u emigraciji i boravi u Ženevi, a često putuje u Pariz i London. U Salzburgu 1930. g. sudjelovao na sastanku Vladka Mačeka, Ante Pavelića, Augusta Košutića. Tema sastanka je bila koordinacija akcija u inozemstvu, prvenstveno u Italiji, Francuskoj i Engleskoj.
Kao predstavnik Vladka Mačeka održava vezu sa zapadnim demokracijama te često dolazi u sukob s ustaškom emigracijom koja se orijentirala prema režimima Italije i Njemačke. Kao pravi domoljub borio se da minimalizira utjecaj jedne i druge ekstremne politike.
Maček u svojim memoarima navodi da ga je Krnjević upozoravao na neizbježivi rat, ter da ga je taj čin potaknuo na sporazum s Cvetkovićem.
Kada je Njemačka napala Poljsku, Krnjević se vraća u Hrvatsku te postaje glavni tajnik HSS-a. Kada je Njemačka napala Jugoslaviju, Maček napušta vladu, zamijeni ga Krnjević na mjestu potpredsjednika Vlade 8. travnja 1941. god. Tada cijela Vlada Jugoslavije odlazi u emigraciju, tako i Krnjević kao predstavnik HSS-a. Maček ostaje u Hrvatskoj te pozove narod na poslušnost novom NDH režimu.
U Londonu dr. Krnjević je bio u stalnom sukobu sa srpskim članovima Vlade i neumorno nastojao da barem Zapad, nakon završetka rata, garantira Hrvatima državu u granicama Banovine Hrvatske. Pregovara i vjeruje da će se demokratske sile iskrcati između Dubrovnika i Makarske, te šalje upute kako HSS treba djelovati da bi uvjerili zapadne sile da je Hrvatska na njihovoj strani. U međuvremenu stvari se razvijaju na velikoj sceni. 1943. g. Krnjević i dalje želi uvjeriti saveznike da je HSS i dalje legitimni predstavnik hrvatskog naroda. Međutim, saveznici su odlučili da HSS nema pouzdanu snagu, dok je partizanski pokret jačao. U isto doba, kako je izjavio engleski izaslanik u Jugoslaviji, Fitzroy Maclean, ni HSS ni četnici nisu pouzdani niti imaju snagu, ter je na Teheranskoj konferenciji 1. prosinca 1943. god. odlučeno o podršci Titovim partizanima.
Pod pritiskom Britanaca, kralj Petar reorganizira Vladu. Domoljubni Krnjević te Juraj Šutej gube utjecaj i zamijenjeni su Šubašićem koji vjeruje u kompromise, ter mu se daje zadatak da sklopi sporazum s Titom. Šutej prihvati Šubašićev zadatak dok Krnjević odbija ikakvu suradnju i optužuje Šuteja da nema podršku HSS-a. Poslije rata, Krnjević nastavlja organizirati ogranke HSS-a po svijetu uz punu potporu dr. Vladka Mačeka.
Nakon Mačekove smrti, Krnjević postaje predsjednik HSS-a zalažući se potpuno za samostalnu Hrvatsku.
Moja je velika čast što sam upoznao pok. dr. Krnjevića i u mnogo rasprava bio svjedok njegove odanosti hrvatskom narodu i ideji neovisne demokratske hrvatske države. Hvala mu na nesebičnoj borbi kroz cijeli svoj život, za svoje i naše ideale. Slava mu!
Josip (Bepo) Cecić